U sklopu projekta "Tragovi prošlosti vidljivi u sadašnjosti“, učenici 3.e i 3.f  na zajedničkom satu Sociologije i Povijesti virtualno su posjetili izložbu „Tahara“ - običaji vezani uz židovsku mrtvačnicu na groblju „Kozala“.

Tahara je ritualno pranje i čišćenje  tijela te njegovo pripremanje za sahranu.

Kroz izložbu je učenike vodila profesorica Rina Brumini, potpredsjednica Židovske općine u Rijeci. Upoznala je učenike sa židovskom tradicijom i povijesti u našem gradu.

Herva Kadiša je organizacija židovskih žena ili muškaraca koji se brinu da tijela preminulih Židova budu pripremljena za ukop prema židovskoj tradiciji. Također posjećuju bolesne ljude, ljude na samrti. U prisutnosti 10 muškaraca (Minjan) održava se kolektivna molitva za ljude na samrti. Muškarac se u životu kod Židova smatra odraslim sa 14 godina kada je napravio Bar micvu (religijski prelazak u novu fazu života).

“Sveto bratstvo” - Hevra kadiša 

Možemo je nazvati pogrebnim društvom koje priprema mrtve za ukop i održava groblja. 

Židovska zajednica u Rijeci, čiji je službeni osnutak bio 1781. godine, pokapala je svoje mrtve na vlastitom groblju koje se nalazilo blizu ceste što je vodila na Belveder (Laginjina ulica), južni dio Kozale, sjeverozapadno od Starog grada. Zaključkom Gradskog poglavarstva iz 1840. godine - zajednici Židova određuje se pokapanje mrtvih na novom općem groblju Kozala, na dobivena dva grobna polja što je uz odgodu i uslijedilo od 1875. godine.

U vrijeme kada Grad započinje gradnju zajedničkoga groblja na Kozali, Židovi svoje mrtve još pokapaju na svome starom groblju.

Inženjer Emily na svojim je nacrtima planirao, ucrtavao i upisivao polje na kojem će se nalaziti židovsko groblje.

Na nacrtima iz 1856. to je bila pravokutna parcela koja se nalazila na lijevoj strani tik uz ulaz u groblje (na mjestu sadašnjega uslužnog i klesarskog dijela). Godine 1882. inženjer Giacomo Mattich predlaže nacrt za uređenje toga pravokutnoga polja, koje ograđuje zidom od susjednoga komunalnog polja i donjega katoličkog groblja, i na njemu planira mrtvačnicu židovskoga groblja.

Za potrebe Hevre kadiše, sekcije židovske zajednice koja skrbi o mrtvima, ing. Francesco Plaček priprema nacrte za mrtvačnicu u kojoj će se tradicionalno odvijati ritualna pripremanja pokojnika za ukop.

Na židovskom groblju nema svijeća niti cvijeća, već se donosi jedan kamenčić i položi na spomenik.

Godine 1981. postavljen je spomenik za 275 žrtava holokausta (1941. - 1945.), autora inženjera Zdenka Sile.

Židovsko je groblje s obzirom na povijesnu, oblikovnu i jezičnu specifičnost (većina natpisa starijih grobova ispisana je na hebrejskom jeziku) od 1993. godine postalo spomen-groblje i zaštićeno spomen-područje.

Na gradskom groblju “Kozala” utkan je duh tolerancije i kulturni horizont Rijeke. 

                                                                               Margarita Martinović, prof.